Povodom Galeba
Pozorište mladih, Srbija
Povodom Galeba, inspirisano „Galebom“ A. P. Čehova
režija i oblikovanje dokumentarnog materijala: Boris Liješević
muzika: Aleksandar Kostić
dramaturg: Branko Dimitrijević
asistenti reditelja: Dušan Mamuila, Mia Knežević, Momčilo Miljković
igraju: Dejan Šarković, Dragan Zorić, Ervin Hadžimurtezić, Ivan Đurić, Jelica Gligorin, Marija Mitrović, Neda Danilović, Saša Latinović, Saša Stojković, Slavica Vučetić, Slobodan Ninković, Vera Hrćan Ostojić, Zoran Andrejin
trajanje: 80 min
uzrast: 15+
O predstavi
Zna se toliko da je ovo prvi od četiri velika Čehovljeva komada koji kao zajedničku temu imaju stremljenja i njihovu uzaludnost, da je liričnosti dodao simbolizam, što se vidi po naslovu i aluzijama na Hamleta, kao i ironiju (sam je ovo delo nazvao komedijom) u opisu „uspešnih mediokriteta“, Trigorina i Arkadine.
Boris Liješević je uzeo ovu dramu kao povod da se, između ostalog, bavi glumačkim stremljenjima i frustracijama, dakle pored toga što glume delove iz Čehovljevog dela, glumci Pozorišta mladih u Novom Sadu govore i o svojim ličnim doživljajima i emocijama. Rezultat je jedno novo vidjenje, oživljavanje i aktuelizovanje klasičnog dela.
O pozorištu
Pozorište mladih osnovano je 1931. godine kao Lutkarsko pozorište, pri Sokolskom društvu u Novom Sadu. Pozorište je nastalo iz Sokolske sekcije lutkara, koja je formirana prethodne, 1930. godine, uz veliku podršku starešina Sokola, dr Vladimira Belajčića i dr Ignjata Pavlasa.
Dr Lazar Dragić, kasnije prvi pročelnik Pozorišta lutaka, poslat je najpre u Ljubljanu na tečaj lutkarstva. Iz Ljubljane je stigla i prva velika pokretna pozornica, prvih 11 lutaka – marioneta kao i delo koje će biti izvedeno. Na pozornici montiranoj u zgradi Matice srpske , u vežbaonici Sokolskog društva izvedena je, sa velikim žarom pripremljena, prva predstava – “Kraljević iz podzemlja”.
Svoju salu Pozorište lutaka dobilo je 1936. izgradnjom Spomen – doma “Kralj Aleksandar I”, velelepnom i modernom zdanju izrađenom po projektu uglednog arhitekte Đorđa Tabakovića. Sala je imala 166 mesta a napravljena je i nova pozornica.
Tokom II Svetskog rata Pozorište nije radilo i pretrpelo je veliku štetu – lutke, scenografija, kostimi su uništeni ili ukradeni.
Pod imenom Vojvođansko pozorište lutaka počelo je da radi odmah po završetku rata, ali uz velike teškoće. U pomoć je pritekao Žarko Vasiljević, tada upravnik Vojvođanskog narodnog pozorišta. Usledila je promena imena u Gradsko pozorište lutaka, zatim Pozorište lutaka, da bi 1968. Pozorište dobilo svoj današnji naziv.
Pozorište mladih je prvo lutkarsko pozorište u Srbiji i Vojvodini.
Večernja, kasnije Dramska scena, počinje da funkcioniše 1991. godine. Od tada u Pozorištu mladih funkcionišu dve scene: Scena za decu i Dramska scena, a predstave se igraju u Velikoj i Maloj sali.
Za bezmalo osam decenija postojanja na scenu je postavljeno više od 300 naslova, odigrano više od 20.000 predstava, a videlo ih je blizu 3 miliona gledalaca.
Za svoj rad Pozorište mladih dobilo je niz priznanja i nagrada, kako na domaćim, vojvođanskim i republičkim, tako i međunarodnim smotrama i takmičenjima.
